Test sluha online po frekvencijama
Ovaj test sluha online pušta čiste tonove u svako uho, od 125 Hz do 8 kHz (po želji i 12 i 16 kHz), sve tiše, korak po korak, dok ne kažete da ih više ne čujete. Rezultati se upisuju u tablicu i graf poput audiograma, lijevo uho plavom, a desno crvenom bojom, spremni za preuzimanje kao PNG ili za dijeljenje poveznicom. Postoji i test najviše frekvencije: prelet od 8 do 20 kHz u kojem označite trenutak kad zvuk nestane.
Kako koristiti
- Stavite slušalice na oba uha, po mogućnosti žičane, u tihoj prostoriji. Prije početka stišajte uređaj.
- Pritisnite Pusti ton od 1 kHz i podesite glasnoću uređaja i stranice dok zvuk ne bude vrlo tih, ali još jasan. To je vaša referentna razina.
- Pritisnite Pokreni test. Na svakoj frekvenciji ton dolazi u tri impulsa: odgovorite Čujem ili Ne čujem. Nakon svakog „Čujem“ ton se stiša za 6 dB dok ne nestane; ako niste sigurni, upotrijebite Pusti ponovno.
- Test prolazi kroz sve frekvencije u lijevom uhu, a zatim u desnom. Na kraju dobivate tablicu, graf i kratak sažetak jednostavnim riječima.
- Da saznate koliko visoko čujete, pokrenite prelet od 8 do 20 kHz i pritisnite Više ne čujem čim zvuk nestane.
Pomoć i objašnjenja
Važno: ovo nije liječnički pregled. Preglednik ne može znati koliko decibela stiže do vašeg uha, jer to ovisi o slušalicama, glasnoći i buci oko vas. Test pokazuje usporedbe: jedno uho prema drugome i jednu frekvenciju prema ostalima. Ako nešto odskače ili osjećate da čujete slabije nego prije, sljedeći je korak audiogram kod audiologa ili otorinolaringologa. Da najprije provjerite slušalice, upotrijebite test slušalica lijevo desno.
Kako čitati graf
Graf slijedi ideju audiograma: frekvencije idu vodoravnom osi od niskih (125 Hz) prema visokima, a razina na kojoj ste prestali čuti ide okomitom osi, obrnuto. Visoka točka znači da ste ton čuli i kad je bio vrlo tih, daleko ispod referentne razine; niska točka znači da ste ga čuli tek blizu razine na kojoj ste kalibrirali. ✕ na donjoj liniji označava frekvenciju koju niste čuli ni na referentnoj razini.
Brojevi su relativni, u dB ispod tona od 1 kHz na kojem ste kalibrirali. Pravi pregled koristi dB HL sa slušalicama kalibriranim u zvučno izoliranoj kabini, pa se ove vrijednosti ne mogu uspoređivati s kliničkim audiogramom. Važan je oblik: dvije slične linije bez oštrih padova ono su što se očekuje; jedno uho stalno ispod drugoga ili jedna frekvencija mnogo slabija od susjednih razlog su da test ponovite s drugim slušalicama i, ako se rezultat ponovi, da se obratite stručnjaku.
Što ograničava rezultat
Slušalice su najveći čimbenik. Jeftine slušalice i one koje dolaze uz mobitel pojačavaju neke frekvencije, a druge prigušuju, osobito iznad 10 kHz; Bluetooth slušalice komprimiraju zvuk i mogu odrezati najviše tonove. Isto vrijedi za zvučni izlaz računala. Pozadinska buka skriva niske i srednje tonove: ventilator, promet ili hladnjak dovoljni su da promijene rezultat na 125 i 250 Hz.
Zato test najviše frekvencije pokazuje gdje je odustao cijeli lanac, a ne samo vaše uho: ako prelet nestane na 15 kHz, možda su krive slušalice. Gornja granica pada i s godinama (mnogi odrasli ne čuju iznad 15 do 17 kHz) i nakon izlaganja glasnom zvuku, što je normalno i samo po sebi nije znak problema.
Kada se obratiti stručnjaku
Obratite se audiologu ili otorinolaringologu ako često tražite od ljudi da ponove rečeno, pojačavate televizor više od drugih, čujete zujanje, osjećate da vam je uho začepljeno ili ako ste imali bol, vrtoglavicu ili nagli gubitak sluha na jednom uhu. Audiogram u kabini pravilno mjeri sluh, s kalibriranim slušalicama i koštanom vodljivošću, i jedini je način da se sazna postoji li gubitak sluha i kakav je. Ovaj test služi znatiželji i boljem poznavanju sebe; nikad ništa ne potvrđuje niti isključuje.
Savjeti
- Žičane slušalice i tiha prostorija daju najstabilniji rezultat; ponovite test neki drugi dan i usporedite.
- Ako više frekvencija ispadne „nije čuto“, ponovno kalibrirajte uz malo veću glasnoću, ali ne iznad ugodne razine.
- Zamijenite strane slušalica (lijevu školjku na desno uho) i ponovite: ako razlika među ušima prati slušalice, krive su slušalice.
- Tipka Esc odmah zaustavlja zvuk. Uvijek počnite s niskom glasnoćom: test nikad ne prelazi sigurnu razinu, ali glasnoća uređaja u vašim je rukama.
Česta pitanja
Je li ovaj test sluha online pouzdan?
Pouzdan je za usporedbe: lijevo uho prema desnom i jedna frekvencija prema ostalima, s istim slušalicama i istom glasnoćom. Ne mjeri koliko decibela čujete, jer preglednik ne može znati stvarnu razinu koja izlazi iz slušalica. Ne zamjenjuje audiogram kod audiologa ili otorinolaringologa.
Koliko visoko čovjek može čuti?
Prema udžbenicima, od 20 Hz do 20 kHz. U praksi gornja granica tijekom života pada: djeca često čuju blizu 20 kHz, mlađi odrasli između 16 i 18 kHz, a od četrdesetih je uobičajeno biti ispod 15 kHz. I slušalice i zvučne kartice slabe prije 20 kHz, pa broj koji ovdje dobijete pripada cijelom lancu, a ne samo vašem uhu.
Zašto treba kalibrirati tonom od 1 kHz?
Zato što se sve druge razine mjere u odnosu na njega. Ako kalibrirate na vrlo tiho, ali jasno, ton na svakoj frekvenciji počinje na toj istoj razini i spušta se za 6 dB po koraku, a graf pokazuje koliko ste koraka ispod reference još čuli. Bez kalibracije točke ne bi imale zajedničku polaznu razinu.
Trebam li slušalice? Radi li na zvučnicima?
Trebate slušalice. Test pušta zvuk u jedno po jedno uho, a sa zvučnika zvuk stiže do oba. Prostorija k tome jako mijenja ono što čujete u basu. Žičane slušalice bolje su od Bluetooth slušalica, koje mogu komprimirati zvuk i odrezati visoke tonove.
Što znači ako jedno uho ispadne lošije od drugoga?
Najprije posumnjajte na slušalice: zamijenite strane i ponovite. Ako razlika prati slušalice, one su neispravne; ako ostaje u istom uhu, može biti riječ o ušnoj masti, prehladi, vodi u uhu ili stvarnoj razlici u sluhu. Velika i stalna razlika među ušima jedan je od klasičnih razloga za audiogram.
Ne čujem 125 Hz ili 250 Hz. Je li to problem?
Gotovo nikad. Niske tonove pozadinska buka najlakše prekrije, a male slušalice ih najslabije reproduciraju, osobito ako ne brtve uho. Ponovite test u tihoj prostoriji s dobro namještenim slušalicama i usporedite oba uha; ako su oba izgubila bas, krive su slušalice ili prostorija.
Može li test oštetiti uši?
Generator na stranici nikad ne prelazi sigurnu razinu, a tonovi počinju na referenci koju ste odabrali i od nje se samo spuštaju. Ipak, glasnoća uređaja je vaša: počnite tiho, pojačavajte postupno i, ako vam je neki zvuk neugodan, zaustavite ga tipkom Esc.